Šta je ateroskleroza?
Ateroskleroza se karakteriše kao difuzno oboljenje arterijskih krvnih sudova. Predstavlja suženje arterija usled nakupljanja naslaga (plaka) na njihovim zidovima, čime se ometa protok krvi kroz organizam.

Usled disfunkcije endotela krvnog suda, dolazi do posledičnog nakupljanja ćelijskih elemenata poput lipida, kalcijuma i holesterola tokom dužeg vremenskog perioda , čime se formira plak, koji dovodi do suženja lumena krvnog suda, a samim tim i smanjenja dopremanja kiseonika kroz krvotok. Iako često ove naslage ne ometaju normalan protok krvi, ponekad mogu da narastu i zauzmu značajan deo lumena arterijskog krvnog suda.
U tom slučaju može da dođe do otkidanja plaka i uzrokovanja značajnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. Primarno mesto nastanka ateroskleroze je abdominalna aorta, kao i njeni ogranci, zatim arterije donjih ekstremiteta , koronarne i cerebralnie arterije.


Faktori rizika pojave ateroskleroze
Brojni su faktori rizika povezani sa nastankom ateroskleroze. Obzirom da govorimo o kompleksnoj bolesti, veliki je broj činilaca koji doprinose nastanku i pogoršanju ateroskleroze. Pre svega, genetika igra veliku ulogu u nastajanju bolesti. Ukoliko pacijent u svojoj porodici ima nekog ko boluje od ove bolesti, ako je neko od užih članova porodice imao srčani ili moždani udar, gojazan je, ili ima visok nivo holesterola i triglicerida, trebalo bi češće ići na kontrole, kako bi se na vreme propratilo stanje organizma.
Koji su najznačajnifi faktori rizika pojave ateroskleroze?
Najznačajniji faktor rizika predstavljaju:
- povišeni nivoi LDL holesterola,
- smanjen nivo HDL holesterola,
- hipertenzija,
- diabetes mellitus tip 2,
- kao i konzumacija cigareta.
Pored toga, u riziku su i gojazni pacijenti, sa slabom fizičkom aktivnošću i lošom ishranom. Faktori rizika povezani sa aterosklerozom su u velikoj meri povezani sa povećanom produkcijom oksidativnih čestica. U intracelularnoj produkciji slobodnih radikala učestvuju brojni citokini, među kojima su najznačajniji TNF-alfa, IL-1, IL-6, INF-gama.
Holesterol
Holesterol je neophodan za nastanak steroidnoh hormona, može se unositi putem hrane, ili sintetisati u jetri. Lipoproteini imaju ulogu u prenosu holesterola kroz telesne tečnosti, od hrane, do jetre ili perifernih tkiva. Lipoprotein niske gustine LDL prenosi holesterol ka perifernim tkivima, dok lipoprotein visoke gustine HDL prenosi holesterol od perifernih tkiva ka jetri. Usled povećanog unosa hrane bogate holesterolom, dolazi do povećane koncentracije LDL holesterola u krvnim sudovima i nakupljanje na već oštećenom endotelu. Sa druge strane, HDL holesterol deluje protektivno, uz holesterol ka jetri nosi i antioksidativne čestice, koje neutrališu štetno dejstvo LDL holesterola. Povišen nivo LDL-a i smanjeni nivo HDL-a, glavni su faktori rizika za nastanak ateroskleroze.
Hipertrigliceridemija
Hipertrigliceridemija dovodi do promena u strukturi ćelijskih membrana , čime nastaje oksidativni stres. Hiperglikemija u diabetesu takođe dovodi do povećanja oksidativnog stresa, čime se dovodi do posledičnog oštećenja endotela krvnog suda, na šta se kasnije lako kače plakovi lipida i ometa se strujanje krvi kroz krvni sud.
Stvaranje ateroma, odnosno plaka, predstavlja glavni događaj u aterosklerozi. Tome prethodi nevidljivo oštećenje endotela, koje mogu uzrokovati svi gore navedeni faktori. Na tako oštećenom endotelu aterogene lezije se razvijaju, od manjih masnih pruga, preko zadebljanja, zatim fibroznog plaka, sve do nagomilanih krupnih lezija, koje se mogu otkačiti i formirati tromb. Zreli plakovi, posebno ukoliko sadrže veću količinu fibroznog tkiva, mogu kalcifikovati. Dolazi do širenja krvnog suda i stvaranja aneurizme. Ovako nastala aneurizma može na sebi nositi tromb, čijim otkidanjem može doći do stvaranja embolije.
Simptomi ateroskleroze
Simptomi bolesti mogu dugo biti neprimetni, jer se plakovi mogu stvarati godinama, još od perioda adolescencije, ali zavise i od lokalizacije zahvaćenih arterija. Najčešće, bolest postaje simptomatska tek onda kada dođe do ograničenja protoka krvi, ili dođe do rupture plaka. Bolest se može manifestovati lumenskom opstrukcijom, kada plak dovede do opstrukcije više od 50% lumena krvnog suda.
Primer za to je stabilna angina pektoris, koju prate simptomi poput stezanja u grudima, pritisak,gubitak daha. Ruptura ili tromboza plaka predstavlja otkidanje kape fibroznog plaka i njen prenos kroz krvni sud. Ovako nastali tromb može dovesti do potpune rupture krvnog suda. Posledice mogu biti infarkt miokarda ili ishemijski moždani udar, a ukoliko se ne reaguje na vreme, mogu biti fatalni za pacijenta.
Ateroskleroza lečenje – Kako se dijagnostikuje ateroskleroza?
Dijagnozu bolesti čini pregled kardiologa, laboratorijske analize, ultrazvučni pregled srca da doplerom krvnih sudova, kao i kateterizacija srca. Tamo gde je protok krvi ograničen, rane se takođe ne mogu zalečiti pravilno. Ultrazvučni skener može da proveri krvni pritisak na različitim delovima tela. Promene pritiska ukazuju na to da arterije mogu imati ometen protok krvi. Osobe koje su u riziku od razvoja ateroskleroze lekar će posavetovati da promene svoj način života i održavaju telesnu težinu. U nekim slučajevima lečenje ateroskleroze može uključivati lekove ili operativni zahvat.
TERAPIJSKI MODALITETI
Terapija ateroskleroze je veoma kompleksna. Uključuje veliki broj faktora, a pacijentu je važno objasniti da je svaki od faktora bitan kako bolest dalje ne bi progredirala ili imala komplikacije. Cilj terapije je obezbediti pacijentu dobar kvalitet života, smanjenje mortaliteta i dobru kontrolu bolesti.
Terapijski protokoli za lečenje ateroskleroze uklučuju nekoliko grupa lekova, u zavisnosti od prirode bolesti, načina nastanka ateroskleroze i udruženih oboljenja koja pacijent ima.
Medikamentozna terapija uključuje lekove iz sledećih grupa:
- Inhibitori HMG-CoA reduktaze
- Fibrati
- Derivati nikotinske kiseline
- Ostali lekovi
Inhibitori HMG – CoA reduktaze – STATINI
Statini predstavljaju veliku grupu lekova široko korišćenih u terapiji ateroskleroze, kod pacijenata sa hiperlipidemijama. Predstavljaju klasu lekova koja se koristi za sniženje nivoa holesterola inhibicijom hidroksi-metil-glutaril koenzim – A reduktaze, enzima koji ima centralnu ulogu u produkciji holesterola u jetri. Pored toga, omogućavaju organizmu da apsorbuje holesterol nakupljen u arterijama. Ova grupa lekova smanjuje nivo holesterola za čak do 50%, a uz to i rizik za nastanak srčanog i moždanog udara.
Novijim studijama je utvrđeno da statini deluju i na sniženje nivoa triglicerida, ali i povećanje nivoa dobrog HDL holesterola. Ovu grupu lekova čine: simvastatin, atorvastatin, lovastatin, fluvastatin, a mogu se naći i u fiksnim kombinacijama sa drugim lekovima. Indikacije za upotrebu statina su primarne i sekundarne hiperholesterolemije i prevencija kardiovaskularnih bolesti. Simvastatin, lovastatin i pravastatin su specifični reverzibilni inhibitori HMG CoA reduktaze, dok su atorvastatin i rosuvastatin inhibitori produženog dejstva.
Takođe, ovi lekovi imaju mnoge dodatne poznate efekte poput poboljšanja endotelne funkcije, smanjenje inflamacije krvnih sudova, smanjenje slepljivanja trombocita i stabilizacija aterosklerotskog plaka. Režim uzimanja ovih lekova je jednom dnevno i to uveče, pred spavanje. Razlog za to je kako bi smanjili najveći pik sinteze holesterola, koji se odvija ujutru.

Neželjena dejstva statina uključuju najčešće dijareju, mučninu ili opstipaciju. Retko, mogu se javiti i oštećenje jetre, pa se pacijentima kojima se prvi put uvode ovi lekovi obavezno prate parametri jetre prvog meseca nakom uključenja terapije i u naredna tri meseca, kako bi se pratila funkcija jetre.
Nuspojave na nivou jetre uključuju žuticu, tamno obojenje urina i bol u gornjem delu abdomena. Jedno od najopasnijih neželjenih dejstava statina predstavlja rabdomioliza, odnosno razlaganje mioglobina iz mišića i njegovo otpuštanje u krvotok. Pacijent treba da prijavi ukoliko ima bilo kakav bol u mišićima nakon započete terapije.
Fibrati
Fibrati se primenjuju kod kombinovanih dislipidemija (tj.povećani trigliceridi i holestreol u serumu), kod pacijenata sa niskim HDL-holesterolom i visokim rizikom od ateroskleroze i u kombinaciji sa drugim hipolipemicima kod pacijenata sa teškom dislipidemijom otpornom na terapiju. U derivate fibrinkse kiseline (fibrati) spadaju bezafibrat, ciprofibrat, gemfibrozil, fenofibrat i klofibrat. Oni uzrokuju izrazito sniženje VLDL-holesterola u cirkulaciji, pa samim tim i triglicerida, sa umerenim smanjenjem LDL-holesterola i približno 10%-tnim povećanjem HDL holesterola.
Za šta se koriste fibrati?
Koriste se za lečenje dislipidemija gde je akcenat na hipertrigliceridemiji, odnosno prvenstveno dovode do smanjenja VLDL holesterola i hilomikrona. Takođe, imaju uticaj i na povećanje nivoa HDL-a. Podstiču aktivnost specifičnog enzima lipoproteinske lipaze, koja razlaže lipoproteine, dok smanjuje stvaranje krvnog ugruška delujući na fibrinolitičke i koagulacione faktore. Fibrati smanjuju broj nefatalnih srčanih udara, ali ne utiču na mortalitet, pa se stoga koriste kod pacijenata koji ne tolerišu statine. Mogu se koristiti i u kombinaciji sa statinima, ali uz oprez kako ne bi došlo do toksičnosti po mišiće.
Koja su neželjena dejstva fibrata?
Najčešća neželjena dejstva fibrata su gastrointestinalne tegobe: mučnina, otežano varenje, nadutost i dijareja. U manjoj meri, mogu da utiču na rad jetre, ali se retko javlja hepatotoksičnost fibrata. Umereno inhibiraju enzime jetre, pa se treba voditi računa kada se istovremeno primenjuju sa lekovima koji se metabolišu tim putem. Potenciraju dejstvo antikoagulanasa, pa mogu dovesti do povećanog rizika od krvarenja. Miozitis je retko, ali može biti ozbiljno neželjeno dejstvo (rabdomioliza), koje dovodi do mioglobinurije i akutne bubrežene insuficijencije.
Derivati nikotinske kiseline
Nikotinska kiselina je vitamin koji se može koristiti kao hipolipemik. Ovi lekovi inhibiraju produkciju triglicerida i VLDL čestica u jetri, što dovodi indirektno do umerenog smanjenja LDL-holesterola i povećanja HDL-holesterola. Dugotrajna primena je povezana sa smanjenjem mortaliteta, ali neželjena dejstva ograničavaju njihovu. Neželjena dejstva uključuju crvenilo lica i grudnog koša, lupanje srca i gastrontestinalne tegobe. Visoke doze mogu uzrokovati poremećaj funkcije jetre, pogoršati toleranciju glukoze i provocirati pojavu gihta.
Ostali lekovi u terapiji ateroskleroze
Holestiramin i holestipol su smole sa osobinama anjonskih izmenjivača. Nakon peroralne primene, u crevima vezuju za sebe žučne kiseline i sprečavaju njihovu reapsorpciju. Rezultat je smanjena apsorpcija egzogenog holesterola i povećan metabolizam endogenog holesterola putem sinteze žučnih kiselina u jetri. To dovodi do povećanog stvaranja LDL receptora u ćelijama jetre, što ima za posledicu povećano preuzimanje LDL čestica iz krvi i smanjenje koncentracije LDL-holesterola u plazmi. Koncentracija HDL-holesterola je nepromenjena i može doći do neželjenog povećanja triglicerida. Smole koje vezuju žučne kiseline se primenjuju kao dodatna terapija uz statine zbog neadekvatnog odgovora i kod hiperholesterolemija gde su statini kontraindikovani. Primena koja nije vezana za aterosklerozu uključuje pruritus (svrab) kod pacijenata sa parcijalnom bilijarnom opstrukcijom i dijareju povezanu sa žučnim kiselinama. Pošto se smole ne resorbuju, sistemska toksičnost je niska, ali gastrointestinalne tegobe kao mučnina, nadutost trbuha, opstipacija ili dijareja su česte poave koje su dozno zavisne.
Omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja smanjuju koncentraciju triglicerida u plazmi. Redovna konzumacija ribe bogate ovim kiselinama smanjuje oboljevanje od ishemijske bolesti srca, delujući kardioprotektivno. Kao najvažniji antioksidansi ubrajaju se vitamini C i E, koji dovode do smanjene mogućnosti oksidacije LDL holesterola i na taj način snižavaju njegov nivo u organizmu.
Kod pacijenata obolelih od hipertenzije ili diabetesa, lečenje osnovne bolesti uz minimiziranje faktora rizika uspešno dovodi do regulacije ateroskleroze. Gojaznim pacijentima se savetuje da redukuju telesnu težinu, da se bave blagom do umerenom fizičkom aktivnošću. Savetuje se ishrana bogata voćem i povrćem, sa smanjenim unosom masti, prestanak pušenja i minimalnom konzumacijom alkohola.
Povišen šećer u krvi ubrzava nastanak i progresiju ateroskleroze. Učestalost šećerne bolesti raste kako raste učestalost gojaznosti. Preventiva ili lečenje povišenog šećera u krvi može usporiti pojavu i napredovanje bolesti. Osnov terapije je smanjenje eventualne gojaznosti i adekvatna terapija tabletama ili insulinom.
ATEROSKLEROZA LEČENJE – Kako prirodnim putem lečiti aterosklerozu?
Iako na tržištu postoje mnogi lekovi koji dokazano povoljno deluju na progresiju ateroskleroze, postoje mnoge nefarmakološke mere, koje mogu značajno uticati na regulaciju bolesti i poboljšanja kvaliteta života. Osnov dobre prevencije i ublažavanja simptoma je adekvatna ishrana. Nisu samo gojazni u riziku od nastanka bolesti. Često je kod mršavijih ljudi bolest ređe prepoznata, ali se i kod njim naslage mogu taložiti u lumenu zida krvnog suda i dovesti do problema. Zato treba savetovati pacijente da nezavisno od svoje težine vode računa o namirnicama koje unose i očuvanju svog srca.
Šta predstavlja izbalansirana ishrana?
Izbalansiranom ishranom se smatra onaj vid unosa hranljivih materija, tako da su organizmu zadovoljene potrebe za svim mikro i makro nutrijentima, vitaminima, mineralima, vlaknima, antioksidansima. Unosom pravilnih namirnica možemo promeniti tok bolesti i dovesti do normalizacije nivoa holesterola i triglicerida. Izbegavanje crvenog mesa i češći unos ribe bogate omega-3 masnim kiselinama jedan su od koraka u tome.
Od mlečnih proizvoda prednost dati jogurtu i kefiru, a izbegavati punomasna mleka i prerađevine. Biljna vlakna su vrlo važna za zdravlje krvnih sudova, ali i organa za varenje. Treba izbaciti trans masne kiseline i veće količine industrijskih šećera. Savetuje se smanjen unos belog brašna, šećera, smanjnje unosa soli i masti.
Prednost dati žitaricama, voću, povrću, hladno ceđenim uljima, semenkama bundeve. Posebno kada je ateroskleroza u početnom stadijumu, ove mere samostalno mogu kontrolisati bolest, bez neophodnog uvođenja farmakološke terapije. Svakodnevna šetnja u trajanju od minimalno pola sata povoljno utiče na rad srca, ali i drugih organa, pomaže u smanjenju kardiovaskularnog rizika i oslobađa od stresa.
Šta se savetuje gojaznim pacijentima?
Gojaznim pacijentima se savetuje kombinacija fizičke aktivnosti uz higijensko-dijetski režim, kako bi učinak bio što adekvatniji. Konzumiranje duvana prestavlja rizik za pojavu i ubrzanje ateroskleroze. Korist od prestanka pušenja vidi se posle samo nekoliko meseci. Treba imati na umu da i sekundarno (pasivno) konzumiranje duvana ima isto štetne posledice po zdravlje, a to je slučaj kada nepušači borave u prostorijama u kojima se puši.
ATEROSKLEROZA LEČENJE – UNOS PRAVILNIH NAMIRNICA
Iako mnoge namirnice mogu doprineti boljoj kontroli bolesti i smanjenju fakotra rizika, postoje namirnice koje dokazano pomažu u borbi protiv ateroskleroze. Njihovom redovnom upotrebom poboljšava se kvalitet života pacijenata.
BELI LUK
Poznato je da beli luk deluje kao prirodan antiseptik. Sadrži sumporna jedinjena, koja arterijama vraćaju elastičnost i jačaju njihove zidove. Stimuliše bolji protok krvi i utiče na funkcionisanje celokupnog kardiovaskularnog sistema. Pored toga, deluje antimikrobno i štiti nas od bakterija i virusa. Može se koristit svež, ali i u različitim jelima, ili kao začin. Ukoliko se javi neprijatan zadah nakon primene belog luka, može se ublažiti tako što se nakon obroka pojede jabuka ili popije čaša mlake vode.

LANENO ULJE
Lan je namirnica koja značajno deluje na progresiju ateroskleroze. Laneno seme pomaže čišćenju arterija. U svom sastavu sadrži omega – 3 masne kiseline, kao i alfa-linoleičnu kiselinu, za koje se zna da povoljno utiču na kontrolu bolesti i dovode do sniženja krvnog pritiska. Laneno seme se može samleti, jer se na taj način ovi sastojci oslobađaju u još većoj meri, a može se koristiti i već pripremljeno ulje od lana. Na koji god način da ga koriste, pacijenti će imati koristi.
SPANAĆ
Spanać je namirnica bogata vlaknima, vitaminom C, jednim od najjačih antioksidanasa, vittaminom A i kompleksom vitamina B grupe. Pored toga bogat je izvor gvožđa, što je neophodno za dobro sazrevanje eritrocita i bogat luteinom, koji deluje protektivno na naše nervne ćelije.
MASLAČAK
Kapi maslačka povoljno deluju kod ateroskleroze, ali pomažu i čišćenju tela i održavanju normalne funkcije jetre i bubrega. On deluje tako što čisti taloge lipida u zidu arterije i na taj način blagotvorno utiče na rad krvnih sudova.
ĐUMBIR
Đumbir predstavlja široko poznatu namirnicu po svojim blagotvornim dejstvima. Jača naš organizam, deluje kao antioksidans i protiv upalnih procesa. Na nivou srca, sadrži kompleks sastojaka koji sprečavaju stvaranje naslaga , čime dovode do očuvanja arterija i sniženja nivoa holesterola u organizmu.

KUPUS
Kupus je bogat vitaminima i mineralima. Dobar je kod dijabetičara, gojaznih pacijenata i kod onih sa kardiovaskularnim rizikom. Pomaže eliminaciju toksina iz organizma i deluje protektivno za nastatnak ateroskleroze. Pored toga, odlično se pokazao kao probiotik i ima veliki učinak na sistem organa za varenje.
ZELENI ČAJ
Posebno u istočnim zemljama, zeleni čaj se od davnina koristi za lečenje velikog broja bolesti. On ubrzava metabolizam, potpomaže sagorevanje masti, pa je dobar izbor kod gojaznih pacijenata. Bogat je izvor antioksidanasa, štiti ćelije od oksidativnog stresa, pored toga snižava nivo holesterola i utiče na sprečavanje razvoja ateroskleroze. Dovodi i do smanjenja bola ukoliko se ateroskleroza već javila. Pored toga, dodatkom limunovog soka zelenom čaju, dolazi do poboljšanja ne samo ukusa već i njihove učinkovitosti. Limun sadrži citrate, koji prirodno poboljšavaju cirkulaciju, smanjuje oksidativni stres i loš holesterol. Flavonoidi u limunovom soku deluju protektivno na ćelije.
Sve ove namirnice deluju blagotvorno u zaštiti organizma od ateroskleroze. Međutim, treba ih koristiti racionalno, kako ne bi došlo do preterane konzumacije i ispoljavanja nuspojava. Pored toga, ukoliko koristite druge lekove, posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom, da li je to bezbedno za vas, jer se biljke, kao i lekovi, vezuju za slične receptore u našem telu, pa jedni drugima mogu pojačati ili neutralisati dejstvo. Ukoliko se koriste na pravi način i u pravoj meri, imaće maksimalnu učinkovitost, bez neželjenih reakcija ili izostanka dejstva.
ULOGA GLUTATIONA U LEČENJU ATEROSKLEROZE
Odbrana organizma od ateroskleroze obuhvata veliki broj farmakoloških i nefarmakoloških mera. Teži se da se otkriju novi, prirodni molekuli, koji će delovati protektivno i poboljšati kvalitet života bolesnika. Pored najčešće pominjanih fakotra rizika u ovoj bolesti, poput hiperlipidemije, hipertenzije i dijabetesa, veliku ulogu ima oksidativni stres. Pre svega, to čine slobodni radikali.
Slobodni radikali su molekuli koji su veoma reaktivni, imaju jedan ili više nesparenih elektorna koje nadoknađuju tako što uzimaju te elektrone iz naših ćelijskih struktura. Time slabe odbrambeni mehanizam ćelije i štete našem telu. Veliki je broj primera nastanka slobodnih radikala, poput UV zračenja, duvanskog dima, aerozagađenja, ali i tokom infekcija, inflamacije organizma ili stresa. Svako od nas se svakodnevno suočava sa nekim od ovih primera, pa je neophodno adekvatno zaštititi organizam i povećati otpornost svake ćelije.
Jedna od prirodnih supstanci, koja je pokazala izuzetnu efikasnost je glutation, koji predstavlja jedan od najvažnijih vitalnih molekula, neophodan za rad svake ćelije.

L-glutation predstavlja ne-esencijalnu masnu kiselinu, koja učestvuje u velikom broju telesnih funkcija, uključujući i sintezu i obnavljanje dezoksiribonukleinske kiseline, izgradnje proteina i transportu drugih aminokiselina. Pored toga, predstavlja jedan od najznačajnijih antioksidanasa, jer povećanjem količine glutationa, raste nivo i drugih antioksidanasa u organizmu.
Naš organizam ima mogućnost da prirodno sintetiše glutation, ali te količine nisu dovoljne, posebno kod populacije koja je izložena povećanom dejstvu već pomenutih slobodnih radikala.

Nivo glutationa prirodno opada u procesu starenja, pod uticajem različitih bolesti, stresa, kao i fizičkog napora, a obrnuto je proporcionalan nivou oksidativnog stresa.

Zato se njegovo blagotvorno dejstvo može preporučiti u mnogim bolestima, ali i kod zdravih pojedinaca koji žele bolju zaštitu ćelija od dejstva slobodnih radikala. Ovime se produžava vitalnost ćelija i poboljšava njihovo funkcionisanje.
Pored toga što svoja dejstva ostvaruje na nivou čitavog organizma (deluje hepatoprotektivno na jetru, čuva zdravlje kože štiteći od UV zraka, smanjuje umor i poboljšava oporavak kod sportista, utiče u eliminaciji toksina i hemikalija), njegovo antioksidativno svojstvo u aterosklerozi se pokazalo kao vrlo efikasno.
Određene grupe pacijenata mogu imati posebnu korist od primene glutationa. Dijabetičari sa rizikom za nastanak ateroskleroze imaju znatno niže nivoe glutationa u ogranizmu, pa njegovom nadoknadom dolazi do jačanja ćelijske odbrane, a posledično i manje mogućnosti za dalji štetni uticaj slobodnih radikala. Ovime se postiže bolja kontrola bolesti i smanjenje mogućih komplikacija.
Da zaključimo
Ateroskleroza predstavlja kompleksnu bolest, često udruženu sa drugim oboljenjima i sindromima. Rano otkrivanje faktora rizika, higijensko-dijetetski režim i adekvatno lečenje ateroskleroze predstavljaju ključ uspeha kod ovih pacijenata. Pravilna ishrana i unos adekvatnih namirnica je bitan faktor za očuvanje zdravlja. Vitamini, minerali i aminokiseline jačaju strukturnu funkciju ćelija endotela, jačajući time i lumen arterijskog krvnog suda. Na taj način sprečava se taloženje lipida i stvaranje plaka, kao i posledične komplikacije. Glutation svojim antioksidativnim efektom čuva ćelije od dejstva slobodnih radikala, čime produžava njihov život i direktno utiče na tok i kontrolu bolesti.